INTERNA MEDICINA je specijalnost u medicini koja se bavi analizom, detaljnim proučavanjem, prevencijom i lečenjem bolesti unutrašnjih organa. Sam naziv interna medicina i sam objašnjava da je reč o unutrašnjim (internim) organima kojima se ova grana medicine bavi. Ona se odnosi na bolesti srca, krvi i krvnih sudova, pluća, organa za varenje, bubrega i drugih. A kako bi kod čoveka svaki od ovih organa radio savršeno, veoma je važno je posmatrati ih sve, odnosno telo i organizam u celini. Upravo zbog toga se za internu medicinu kaže da je ona “kraljica medicine”.

Iako pacijenti često internu medicinu povezuju sa bolestima srca i krvnih sudova, ona proučava sve organe i sisteme, pojedinačno i u celosti. Ali, razlog zašto pacijenti povezuju internu medicinu, najčešće sa kardiologijom leži u činjenici da naša zemlja, ali i mnoge druge u svetu, imaju zabrinjavajuću statistiku kada govorimo o smrtnosti izazvanoj kardiovaskularnim oboljenjima, dijabetesom, moždanim udarom i drugim malignim bolestima. Zbog toga je od presudnog značaja preventivni pregled lekara interniste koji ranom dijagnostikom, svojom ekspertizom, terapijom i vašom promenom načina života može značajno da utiče na vaš bolji kvalitet života i njegovu dugovečnost.

Kao lekare sa dugogodišnjim iskustvom u svojim oblastima medicine, veoma nas raduje vest da je poslednjih godina ova statistika poljuljana, zahvaljujući svesti naših pacijenata o uticaju zdravog života na prevenciju bolesti, koji podrazumeva kvalitetnu ishranu, redovan san i redovnu fizičku aktivnost.

“Bolje sprečiti nego lečiti”, je zlata vredna izreka koju od davnina koristimo u našem narodu, a mi bismo dodali da je istinita.

Međutim, neke bolesti se javljaju bez obzira na zdrav način života koji vodite, a glavni krivac su genetska predispozicija i faktori spoljašnje sredine. No, dobra vest je što se preventivnim pregledom, takozvanim godišnjim skriningom mogu rano dijagnostikovati bolesti i u tom slučaju je izlečenje moguće u čak 90% slučajeva!
Dakle, zdrav način života i preventivni pregled čuvaju vaše zdravlje i produžavaju vaš život. A da bismo došli do rane dijagnostike koja je osnova za utvrđivanje rizika od nastanka složenih bolesti, ključnu ulogu igra internistički pregled, odnosno lekar specijalista interne medicine!

Šta radi lekar interne medicine?

interna medicina

Lekar specijalista interne medicine- internista, koristi sve neophodne podatke koje dobija od pacijenata tokom prvog pregleda, kada se tokom razgovora dobijaju subjektivni podaci koje pacijent deli sa lekarom, što se naziva anamneza. Zatim kroz porodičnu anamnezu, fizikalni pregled i druge procedure prikuplja podatke kako bi doneo tačnu dijagnozu i postavio preciznu terapiju i plan lečenja ili preventivni plan za pacijenta.
Cilj svakog interniste jeste da izleči bolest koja postoji kod pacijenta, umanji simptome bolesti ukoliko potpuno izlečenje nije moguće ili da ga edukuje o promeni načina života kako bi se sprečila pojava bolesti unutrašnjih organa, a sve u cilju kompletnog zdravlja čoveka i njegovog boljeg kvaliteta života.

Vrlo često internista traži savete, mišljenja i dodatne analize drugih specijalnosti kako bi što preciznije postavio dijagnozu, a samim tim i terapiju i lečenje sa ciljem otklanjanja ili ublažavanja bolesti i simptoma, ili sa ciljem savetovanja pacijenata kako da vode način života koji prevenira određene bolesti.

Šta je internistički pregled?

Internistički pregled je kompletan pregled specijaliste interne medicine, a kako je ova grana medicine ključna za sve druge kada su unutrašnji organi u pitanju i objedinjuje ih u jednu celinu, ovaj pregled predstavlja ključni korak ka zdravom životu. Osim pregleda interniste, nekada pregled obavljaju i lekari drugih specijalnosti i subspecijalnosti i rade analize kako bi se što preciznije došlo do dijagnoze, zatim do terapije i lečenja. Ovaj pregled obuhvata:

  1. Anamnezu – razgovor sa pacijentom o njegovom zdravstvenom stanju, drugim bolestima, simptomima, načinu i kvalitetu života. U toku razgovora sa pacijentom, iskusan lekar će navoditi pacijenta da mu na pravi način saopšti svoje tegobe kako bi najefikasnije postavio dijagnozu bolesti, odnosno uzrok pacijentovih tegoba.
  2. Porodičnu anamnezu kojom lekar utvrđuje da li postoji genetska predispozicija za određene bolesti. Tokom razgovora, lekar uzima detaljne podatke o bolestima u užoj porodici pacijenta.
  3. Klinički pregled – inspekcija, palpacija, perkusija i auskultacija, drugim rečima lekar pregleda promene na koži i sluzokoži, laganim pritiscima vrhovima prstiju opipava limfne čvorove, krvne žile, trbušne organe. Zatim sluša srce i pluća i merenjem proverava krvni pritisak. Kliničkim pregledom se utvrđuje opšte stanje pacijenta i obuhvata kompletan pregled: glave i vrata, grudnog koša, abdomena, ekstremiteta, palpaciju perifernih pulseva na ekstremitetima, auskultaciju i perkusiju grudnog koša, određivanje granica jetre i slezine, preoperativne pregledi tj. internističke zaključke za operativno lečenje, internističke sistematske preglede.
  4. Kardiološki pregled koji obuhvata u našoj ordinaciji obuhvata EKG i ultrazvuk srca. Ukoliko ima potrebe radi se i dodatna analiza, kada se nosi holter za 24-častovno snimanje rada srca. U tom slučaju dodaje se i test opterećenja.

Po završenom razgovoru i pregledu sa EKG-om, u dogovoru sa pacijentom, lekar će odlučiti o daljim potrebnim pretragama ili pregledima. Po potrebi se mogu obaviti i dopunske analize kod drugih specijalista i subspecijalista kako bi se rezultati objedinili i utvrdilo tačno stanje pacijenta (laboratorijske analize, ultrazvučni pregledi, ginekološki pregled, pregledi subspecijalista interne medicine – kardiologa, gastroenterologa, hematologa, alergologa, endokrinologa, nefrologa, pulmologa, rendgen dijagnostika, CT, NMR i sl).

Ukoliko nema simptoma ili podataka koji ukazuju da je potrebna dalja analiza, ovim, do sada navedenim, je završen kompletan internistički pregled. Ali, ukoliko internista sumnja na potencijalne bolesti drugih unutrašnjih organa, u tom slučaju se rade dodatne analize i pregledi, kao što su:

  • Endokrinološki pregled kojim se proverava rad štitne žlezde, nadbubrežnih i polnih žlezda (jajnici kod žena, testisi kod muškaraca), odnosno ceo sistem endokrinih žlezda. U našoj ordinaciji obavezno se radi ultrazvuk štitne žlezde i proverava status hormona koju su zaduženi za njen pravila rad (TSH, FT4, FT3).
  • Reumatološki pregled koji se bavi dijagnozom i terapijom reumatskih oboljenja, a naša ordinacija pokazala je izvanredne rezultate u dijagnostici i rešavanju reumatskih problema kod naših pacijenata.
  • Nefrološki pregled koji proverava rad urogenitalne regije, ali pre svega bubrega, a ukoliko ima potrebe onda se dodaje urološki pregled. Urološkim pregledom se locira da li je rad bubrega i mokraćnih kanala uredan, bez zakrčenja koje mogu izazvati pesak, kamen ili bakterijska infekcija. Ultrazvukom urolog sagledava položaj, veličinu i strukturu bubrega, veličinu bešike, ili prostate (kod muškaraca).
  • Gastroenterološki pregled analizira sistem za varenje i rad jetre.
internistički pregled

Kada je potreban internistički pregled?

Kao što smo već napomenuli, preventivni pregled koji postavlja dijagnozu u ranoj fazi bolesti u većini slučajeva rezultira potpunom ili maksimalnom uklanjanju bolesti. Ali, vrlo često se dešava da neke bolesti istovremeno targetiraju više organa ili sistema, zato je veoma važno imati celokupnu sliku kako bi se rešavali svi problemi u celosti, jer organizam je jedan neraskidiv i povezan sistem. Tada internista igra ključnu ulogu u vašem životu, jer svojim znanjem i uz pomoć drugih lekara objedinjuje sve načine dijagnoze i lečenja kako se uklonili svi zdravstveni problemi.

Primer: Kada pacijent ima kardiovaskularnu bolest i koristi svakodnevnu terapiju lekovima, recimo zbog povišenog pritiska, veoma je važno da, ako se pojavi drugi zdravstveni problem sa unutrašnjim organima, terapija bude u skladu sa onom koju pacijent već koristi za povišen pritisak, jer u suprotnom, ako terapije nisu usklađene i ne gleda se pacijent u celosti, može doći do većih komplikacija. Zbog toga je od presudnog značaja uzeti u obzir sve stavke interne medicine i lečiti organizam u celini, a ne parcijalno organe, što je pristup svih lekara naše klinike.

U našoj ordinaciji se pregledi interne medicine obavljaju na najsavremenijim dijagnostičkim aparatima, na kojima radi ekspertski tim lekara specijalista sa višegodišnjim iskustvom.

Značaj internističkog pregleda

Potrebno je doneti sve ranije analize (ukoliko postoje). Zbog eventualnih laboratorijskih pretraga, dan pre vađenja krvi uzmite lakši obrok do 19h (izbegavajte masnu hranu i slatkiše). Na dan uzimanja uzorka krvi, konzumirajte samo vodu (umereno, do 4 dl).

Internistički pregled – cena?

Ukoliko imate bilo kakvih pitanja ili nedoumica u vezi sa vašim zdravljem ili želite da zakažete pregled, kontaktirajte nas putem mejla, poruke ili nas pozovite telefonom na 064/237-0707. Cene svih pregleda i usluga naše ordinacije dostupne su vam OVDE.

 NAŠE USLUGE

Naša ordinacija nudi ekspertske reumatološke preglede, savremenu ultrazvučnu dijagnostiku, PRP terapiju, injekcije hijaluronske kiseline, injekcije kolagena, fizikalnu terapiju, akupunktura, celokupan plan lečenja i rehabilitacije.

celular matriks akcija
hijaluronska kiselina akcija
prp terapija cena
  O NAMA

Godina iskustva 15+

Zadovoljnih pacijenata 10000+

Intervencija na zglobovima 5500+

Naučnih radova 30+

   RADNO VREME

Ponedeljak- Subota

9:00-21:00

  POZOVITE NAS
  NAŠA LOKACIJA

Kneza Miloša 23, II sprat, Beograd

NAŠI LEKARI

Dr Ivica Jeremić

Dr Ivica Jeremić reumatolog Beograd

Profesionalno iskustvo

Dijagnostika i terapija zapaljenskih reumatskih bolesti (reumatoidni artritis, sistemski eritemski lupus, ankilozirajući spondilitis, psorijazni artritis, polimiozitis, dermatomiozitis, vaskulitisi), degenerativnih reumatskih bolesti (artroza šaka, kuka i kolena), metaboličkih bolesti kostiju (osteomalacija, osteoporoza), bolesti deponovanja kristala (giht, hondrokalcinoza), lokalnih bolnih sindroma (bolno rame, bol u vratu, bol u leđima, bolovi nastali zbog zapaljenja tetiva i burzi), kompleksnih regionalnih bolnih sindroma (algoneurodistrofije) kao i specifičnih bolnih sindroma i sindroma hroničnog bola (fibromialgija, miofascijalni bolni sindromi, bol udružen sa polineuropatijama).